Aktivna zona podnijela Inicijaticu za izgradnju reciklažnog dvorišta u Prijestonici Cetinje

Aktivna zona podnijela Inicijaticu za izgradnju reciklažnog dvorišta u Prijestonici Cetinje. S obzirom na to da je neadekvatno odlaganje otpada dugogodišnji problem našeg grada, ideja Aktivne zone je da se pronađe dugoročno i održivije rješenje, a sve u cilju zaštite životne sredine. Smatramo da je, upravo, izgradnja reciklažnog dvorišta ključna za unapređenje životne sredine, u našem gradu.

Ciljevi koje želimo postići ovom inicijativom su:

– Smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima i deponijama, čime ćemo doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i smanjenju negativnog uticaja na okolinu;
– Omogućavanje građanima da na jednostavan način recikliraju različite vrste otpada, uključujući papir, plastiku, staklo, metal i elektronski otpad;
– Podizanje svijesti o važnosti recikliranja, kao i pružanje edukacije o pravilnom postupanju otpadom, kako bismo zajedno radili na stvaranju održivije zajednice;
– Stvaranje radnih mjesta i podsticanje lokalne ekonomije, kroz upravljanje reciklažnim procesima i preradom otpada.

Naša organizacija je, u periodu od 6. decembra 2023. godine do 6. januara 2024. godine, sprovela online istraživanje o navikama građana/ki Cetinja pri odlaganju otpada i spremnosti za recikliranje.
Kada je riječ o rezultatima pomenutog istraživanja, kada smo upitali građane koja vrsta ambalaže je najzastupljenija u otpadu, u najvećem broju slučajeva (88,5%) njih je odgovorilo da je plastika najzastupljeniji otpad, zatim papir (57,7%), staklo (46,2%), zatim slijede aluminijum (42,3%), drvo, metal i ostalo.

Preko (42,3%) građana/ki je odgovorilo da svakodnevno kupuju proizvode u ambalaži od plastike, a prilikom trgovine čak (57,7%) njih koristi plastične kese prilikom trgovine, naspram (23,1%) onih koji koriste platneni ceger za višekratnu upotrebu.

Razumljivo je da u gradu koji ne posjeduje sistemski pristup reciklaži, čak (76,9%) građana/ki ne odlaže selektivno otpad, što je blago poboljšanje u odnosu na istraživanje koje smo sproveli 2021. godine, kada (86,4%) građana/ki nije selektivno odlagalo otpad. Upitani na koji način selektivno odlažu otpad, građani su najčešće odgovorili da selektivno odložen otpad samostalno prevoze u reciklažna dvorišta u Podgorici.
Ukoliko bi za to postojali uslovi, većina građana/ki Cetinja bi bilo zainteresovano da svoj otpad selektivno odlažu, njih (46,2%) je spremno za takav poduhvat, veoma spremno (15,4%), u potpunosti spremno (7,7%).

Velika podrška izgradnji reciklažnog dvorišta u prijestonici Cetinje je kontinuirana. Naime, 2014. godine su građani/ke na slično pitanje odgovorili da (82,1%) njih bi podržalo ideju za izgradnju dvorišta u blizini grada, a sličan podatak smo dobili i posljednjim istraživanjem koje je pokazalo da preko 80% građana/ki podržava takvu ideju.

Većina sugrađana/ki smatra da lokalna samouprava može najviše doprinijeti rješavanju problema u vezi sa selektivnom odlaganjem otpada: Prijestonica Cetinje (46,2%), zatim lokalna preduzeća i servisi koji se bave odlaganjem otpada (19,2%), te pojedinci (18,3%), NVO (11,5%) i ostali.

Takođe, Aktivna zona je organizovala sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, koja je izrazila spremnost da pruži podršku našoj organizaciji u realizaciji i sprovođenju aktivnosti projekta #EkoSortiraj, a naročito u realizaciji projekta gradnje Reciklažnog dvorišta, koji će imati dugoročne pozitivne efekte na zaštitu životne sredine u našem gradu.

U nastavku pronađite pet preporuka za dobro reciklažno dvorište:

1. Izgradnja i lokacija: Reciklažno dvorište trebalo bi da se gradi na strategijskoj lokaciji koja je lako dostupna stanovništvu. Ovo će smanjiti udaljenost koju građani moraju preći da bi odložili svoj otpad, što može povećati stopu recikliranja. Izgradnja ovog dvorišta bi značajno smanjila formiranje nelegalnih odlagališta otpada u gradu, jer će građanima pružiti adekvatnu infrastrukturu za pravilno odlaganje otpada;
2. Dizajn i infrastruktura: Reciklažno dvorište treba da bude dobro organizovano i opremljeno odgovarajućom infrastrukturom. To uključuje jasno označene kontejnere za različite vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal itd.), kao i prostorije za skladištenje opasnog otpada poput baterija, elektronskih uređaja i hemikalija;
3. Edukacija i svijest građana: Ključno je da se građani edukuju o važnosti recikliranja i pravilnom odlaganju otpada. Reciklažno dvorište trebalo bi da bude centar za edukaciju, gde se organizuju radionice, predavanja i distribuiraju informativni materijali kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja životne sredine;
4. Održavanje i čistoća: Redovno održavanje reciklažnog dvorišta ključno je za njegov uspješan rad. To uključuje čišćenje prostora, pražnjenje kontejnera, popravke i održavanje opreme. Čisto i uredno dvorište će privući više građana da koriste ovu uslugu i smanjiti šanse za nelegalno odlaganje otpada u okolini;
5. Standardi i zakonska usklađenost: Reciklažno dvorište mora da ispuni sve zakonske zahtjeve i standarde u vezi sa upravljanjem otpadom i zaštitu životne sredine. To uključuje pridržavanje propisa o sortiranju, skladištenju i transportu otpada, kao i primjenu mjera zaštite životne sredine kako bi se minimalizirali negativni uticaji na okolinu.

Projekat #EkoSortiraj realizuje Aktivna zona, uz finansijsku podršku Prijestonice Cetinje  – Komisije za raspodjelu sredstava  za projekte/programe NVO u 2023. godini.