Predstavljamo: KANA / Ko ako ne arhitekt: Prostor kao zajedničko dobro i odgovornost svih nas

U okviru programa Mreža resursnih centara Crne Gore, predstavljamo organizacije civilnog društva koje svojim radom otvaraju važna društvena pitanja, podstiču građansko učešće i doprinose zaštiti javnog interesa.

Ovog puta predstavljamo KANA / Ko ako ne arhitekt, organizaciju koja već skoro deceniju podsjeća da prostor nije samo tehničko, urbanističko ili investiciono pitanje, već zajedničko dobro koje oblikuje svakodnevni život građana/ki, kvalitet zajednice i odnos društva prema sopstvenom nasljeđu i budućnosti.

Tekst je pripremljen na osnovu ranije objavljenih intervjua sa predstavnicama KANA-e za portale Vizkultura i Časopis Prostor.

Od zaštite hotela „Podgorica“ do borbe za prostornu pravdu

KANA / Ko ako ne arhitekt nastala je 2015. godine kao odgovor na potrebu da se stručna i građanska javnost organizovanije uključe u zaštitu arhitektonskih i urbanističkih vrijednosti u Crnoj Gori. Početak njihovog rada vezan je za borbu protiv devastacije prostora oko hotela „Podgorica“, jednog od najznačajnijih ostvarenja arhitektice Svetlane Kane Radević, po kojoj je grupa i dobila ime.

Iako ta borba nije zaustavila spornu gradnju u neposrednoj blizini hotela, ona je otvorila mnogo šire pitanje: ko odlučuje o prostoru, u čijem interesu se prostor planira i gradi, i zašto građani/ke često imaju priliku da reaguju tek onda kada su ključne odluke već donesene.

Iz tog iskustva KANA je izrasla u organizaciju koja se ne bavi samo pojedinačnim slučajevima, već nastoji da ukaže na obrasce lošeg planiranja, privatizacije prostora, zanemarivanja javnog interesa i nedovoljnog uključivanja zajednice u odluke koje direktno utiču na kvalitet života.

Struka koja prevodi, objašnjava i povezuje

KANA sebe vidi kao platformu koja povezuje profesionalno znanje o prostoru sa građanskim djelovanjem. Njihova važna uloga je, kako su isticale u ranijim intervjuima, svojevrsno „prevođenje“ planskih dokumenata, procedura i odluka na jezik koji je razumljiv široj javnosti.

Planovi, urbanistička rješenja, javne rasprave i procedure često su građanima/kama predstavljeni kao komplikovani, tehnički i udaljeni procesi. KANA pokazuje da oni ne smiju ostati zatvoreni u krugu struke, investitora i institucija, jer se posljedice tih odluka osjećaju u svakodnevnom životu: kroz dostupnost javnih prostora, kvalitet stanovanja, zaštitu zelenih površina, očuvanje kulturnog nasljeđa, saobraćaj, infrastrukturu, vodu, životnu sredinu i pravo na grad.

Zato njihov rad ima dvostruku vrijednost: stručnu i građansku. Sa jedne strane, KANA analizira dokumenta, ukazuje na rizike i predlaže drugačija rješenja; sa druge, građanima/kama pomaže da razumiju procese i da se uključe u njih na informisaniji i sigurniji način.

Prostor nije roba, već uslov dobrog života

Jedna od ključnih poruka KANA-e jeste da prostor treba posmatrati kao društveno dobro i neobnovljiv resurs. To znači da se odluke o planiranju i izgradnji ne smiju voditi isključivo logikom kratkoročne profitabilnosti, već pitanjem kakav život omogućavaju sadašnjim i budućim generacijama.

U tom smislu, KANA upozorava da prostorno planiranje u Crnoj Gori često favorizuje interese privatnih investitora, dok potrebe lokalnih zajednica, zaštita prirode, kulturno nasljeđe i kvalitet života ostaju u drugom planu. Njihove analize i javni nastupi otvaraju važno pitanje: da li se gradovi razvijaju za ljude koji u njima žive ili za projekte koji prostor posmatraju samo kao investicioni resurs?

Za KANA-u, odgovoran odnos prema prostoru podrazumijeva drugačiju kulturu planiranja — onu u kojoj se građani/ke ne pozivaju da komentarišu gotova rješenja na kraju procesa, već se uključuju na vrijeme, kada još postoji mogućnost da se odluke oblikuju u javnom interesu.

Građanske inicijative kao znak da zajednica ne pristaje na ćutanje

Kroz svoj rad, KANA je pružala podršku različitim lokalnim inicijativama koje su nastajale „odozdo“, iz potrebe građana/ki da zaštite prostore koji su važni za njihove zajednice. Među primjerima koje su ranije isticale nalaze se građanske borbe za čemprese u Baru, inicijative u naselju ispod Ljubovića u Podgorici, kao i aktivnosti u Kolašinu povezane sa pritiscima prekomjerne gradnje i zaštitom prostora.

Ovi primjeri pokazuju da građansko učešće nije samo formalnost, već važan oblik društvene kontrole i odgovornosti. Kada građani/ke razumiju procese, povežu se sa stručnjacima i istrajno prate odluke institucija, javni prostor postaje mjesto pitanja, kritike i traženja boljih rješenja.

KANA u tim procesima ne nastupa samo kao stručna podrška, već i kao saveznik zajednicama koje žele da bolje razumiju šta se dešava sa prostorom u kojem žive i kako mogu da zaštite javni interes.

Zašto je ovo važno za civilno društvo?

Rad KANA-e pokazuje da zaštita prostora nije uska tema arhitekture i urbanizma, već pitanje demokratije, transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća. Način na koji se planira prostor govori mnogo o tome kako društvo razumije javni interes, koliko poštuje pravo građana/ki da učestvuju u donošenju odluka i koliko je spremno da štiti ono što pripada svima.

Zbog toga je KANA važna i kao primjer organizacije civilnog društva koja stručno znanje stavlja u službu zajednice. Njihov rad pokazuje da civilni sektor može imati ključnu ulogu u otvaranju kompleksnih tema, povezivanju građana/ki i stručnjaka, kao i u podsjećanju institucija da prostor nije privatna privilegija, već javna odgovornost.

Kroz promociju organizacija poput KANA / Ko ako ne arhitekt, Aktivna zona, kao resursni centar za centralnu regiju, želi da doprinese većoj vidljivosti organizacija koje svojim radom čuvaju javni interes, podstiču građansko učešće i otvaraju pitanja od dugoročnog značaja za razvoj zajednica u Crnoj Gori.

Poruka koju rad KANA-e ostavlja jednostavna je i snažna: drugi prostor nemamo. Zato je važno da ga planiramo odgovorno, koristimo pažljivo i branimo zajedno.

*Ovaj tekst je nastao u okviru programa  ,,Mreža resursnih centara u Crnoj Gori” , koji, zajednički, realizuju Centarza razvoj nevladinih organizacija (nacionalni resursni centar), NVO Bjelopoljski demokratski centar, NVO Aktivna zona i NVO Novi Horizont (regionalni resursni centri za sjevernu, centralnu i južnu regiju), kao i lokalne kancelarije NVOBonum, NVONada i NVO Natura. Projekat je finansijski podržalo Ministarstvoregionalno–investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

*Za sadržaj ovog teksta je, isključivo, odgovoran autor, te njegova sadržina, nužno, ne izražava stavove Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.